No, iako smo u odnosu na ostale članice Europske unije prva destinacija u južnoj Europi, vidljivo je kako zaostajemo u potrošnji po posjetitelju. U skladu s trendovima u ostatku regije i u nas se razvija tendencija protiv zagušenja turizma, a ministar turizma Gari Cappelli u suradnji s ostalim dužnosnicima razmišlja o novom pristupu koji će se u idućem razdoblju usredotočiti na povećanje prosječne turističke potrošnje kao i na povećanje posjeta izvan ljetnih mjeseci. Isti plan najavljuju i u gradu Dubrovniku primarno kroz smanjenje broja posjetitelja s kruzera, odnosno ograničavajući broj kruzera u svrhu očuvanja drevnih kamenih zidina stare gradske jezgre što je u skladu s preporukama iz Unesca. Usredotočiti se na kvalitetu, a ne na brojeve. To bi trebalo osigurati više prostora za posjetitelje koji ostaju preko noći što bi akumuliralo i većom potrošnjom.
Osim što u takvim najavama domaći investitori vide prostor za ulaganje sve je više i stranaca koje zanimaju kuće na moru. Promotrimo li stanje na tržištu nekretnina jasno je uočiti kako cijene nekretnina na Jadranu i dalje rastu. Tijekom kolovoza su najviše cijene kuća, prema podacima oglasnika Crozilla.com, oglašavane na Jadranu, na prvome je mjestu Dubrovnik u kojem „kvadrat“, s uključenom cijenom okućnice u prosjeku vrijedi 3959 eura. U Opatiji je prosječna tražena cijena metra kvadratnog iznosila 2273 eura, a u Splitu 1991 euro. Potencijalne strane kupce, od kojih su u najvećem broju oni iz susjedne BiH, Njemačke, Švicarske i Slovenije, najviše su zanimale kuće koje se prodaju na području Zadra i Crikvenice, te otoka Vira i Krka.
Stanovi su i dalje skuplji od kuća, oni su i tijekom kolovoza bili viših cijena od cijena kuća, a razlika je iznosila 18 posto, prema podacima oglasnika Crozilla.com. Promotrimo li rujanske cijene stanova svakako je prisutan trend porasta vrijednosti na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na kolovoz, prosječne tražene cijene stanova tijekom rujna su porasle za 0,3 posto, a na godišnjoj razini za gotovo 5 posto. Najviše rujanske cijene, ali i najveći mjesečni porast očekivano su zabilježeni na Jadranu. Kao i s kućama prvo mjesto je zadržao Dubrovnik u kojem je cijena „kvadrata“ porasla za 2,1 posto te je tijekom rujna iznosila 3874 eura. U korak s Dubrovnikom nalaze se i cijene opatijskih stanova koje su dodatno porasle za 0,2 posto i popele se na 2958 eura po metru kvadratnom.
Zašto bi onda ovo bilo pravo vrijeme za kupnju nekretnine na Jadranu? Jenjavanjem turističke sezone manje je i upita stranaca zainteresiranih za kupovinu nekretnine. Najave ministra i gradskih dužnosnika o novom pristupu turističkoj ponudi svakako će zahtijevati i ponudu dodatnih smještajnih jedinica. I u konačnici ono najbitnije, porast cijena nekretnina u Hrvatskoj rezultat je povećane „sezonske potražnje“.
HGK objašnjava glavni razlog rasta cijena; rast cijena nekretnina od otprilike dva posto ponajprije je privremenog karaktera, a radi se o standardnom sezonalnom rastu koji svake godine započne u svibnju te se pretpostavlja da će trajati tijekom cijele sezone i to prvenstveno u područjima s većim turističkim posjetom, a to su uglavnom priobalje i Zagreb. Smanjenje „sezonske potražnje“ stranih kupaca prilika je za dobro ulaganje.
