Hrvati na samome vrhu

Iz godine u godinu bilježe se novi turistički rekordi što pridonosi povećanju kupovne moći građana Hrvatske i pozitivno se odražava na stanje tržišta nekretnina. Jedna je od posljedica toga i činjenica da visoki postotak hrvatskih građana ima u vlasništvu svoje nekretnine.

Prema statistikama Eurostata, objavljenima na internetskoj stranici topagent.hr, u Hrvatskoj 81 posto ljudi živi u kućama, a 19 posto živi u stanovima. Time se Hrvatska nalazi pri samome vrhu u Europskoj uniji. Na istoimenoj ljestvici, iznad Hrvatske se nalazi Engleska s preko 84 posto stanovništva koje živi u kućama i Norveška s 82 posto. Nakon Engleza, Norvežana i Hrvata, na četvrto mjesto zasjela je Belgija, a potom slijedi Nizozemska.

Kada se radi o postotku stanovništva koje živi u stanovima, Španjolci više od bilo koje druge europske nacije odabiru živjeti u stanu. Nadalje, podaci pokazuju kako, primjerice, oko 10 posto više Slovenaca, nego li Hrvata, živi u stanovima. U statističkome se izvješću navodi kako je u Europskoj uniji 2014. gotovo 60 posto stanovništva živjelo u kućama, a oko 40 posto ljudi je živjelo u stanovima.

Zanimljiv je i podatak o tome koliko Hrvata zapravo ima u vlasništvu svoje nekretnine. I po broju vlastitih nekretnina Hrvati su pri samome vrhu ljestvice. Istraživanje kaže kako 90 posto Hrvata posjeduje svoje nekretnine. Više nekretnina od Hrvata imaju Litavci i Slovaci, a na vrhu se nalazi Rumunjska gdje 96 posto stanovništva ima vlastite nekretnine.

No, osim Hrvata nekretnine u Hrvatskoj nerijetko kupuju i stranci. Poznato da je da se nekretnine na području Hrvatske, osobito na jadranskoj obali, smatraju poželjnim ulaganjem među građanima Europske unije. Deutsche Welle, primjerice, prenosi kako se, prema pisanju njemačkoga lista Welt am Sonntag, kupnja nekretnine na hrvatskoj obali smatra dobrim potezom. U tekstu se posebno ističe kako, u tom kontekstu, Hrvatska privlači sve veći broj hotelijera. Jednako tako, napominje se mogućim kupcima da posebnu pozornost obrate na administrativna pitanja.

U tekstu se kao primjer navodi švicarski poduzetnik Dennis Bandack koji je za 2,7 milijuna eura na otoku Korčuli kupio manji hotel i planira kupnju još devet hotela. Autor članka ističe kako je Bandack mogao ulagati i u bilo kojoj drugoj destinaciji na Sredozemlju, ali kako u Hrvatskoj vidi najbolji odnos između cijene i dobiti. Takvim potezima stranih ulagača prvenstveno pogoduje razvoj turizma te činjenica da se ulaganje u Hrvatsku trenutačno smatra povoljnijim od ulaganja u zemlje zapadnoga dijela Sredozemlja.

Matthew Montagu-Pollock s međunarodnog informacijskog servisa za nekretnine Global Properity Guide spomenute trendove, posebno na području Dalmacije, opravdava dugom turističkom tradicijom regije, ali i snimanjem poznate serije Igra prijestolja u Dubrovniku. Istovremeno, upozorava da će s prestankom snimanja serije pasti i zanimanje stranih posjetitelja za Dubrovnik što može dovesti do toga da cijene vikendica i apartmana oko Dubrovnika uskoro padnu. Dugoročno gledano, ulagači će, neovisno o tome, vjerojatno profitirati od posjedovanja nekretnina u toj regiji. „Biser Jadrana će uvijek privlačiti turiste“, kaže Thomas Beyerle iz tvrtke za promet nekretnina Catella.

Kao primjer regije u kojoj će srednjoročno doći do rasta vrijednosti nekretnina u članku se navodi Istra, posebice zbog blizine juga Njemačke i Austrije, te i zbog brojnih međunarodnih zvijezda, poput Gwyneth Paltrow, Toma Cruisea i Bernieja Ecclestonea, koje su bile oduševljene tim poluotokom.

Autor teksta prenosi i brojke kojima raspolaže Matthew Montagu-Pollock, a koje govore da se iznajmljivanjem kuća za odmor i apartmana u Hrvatskoj može ostvariti prosječna dobit od 6,2 posto. I na kraju se stranim ulagačima, koji žele na veliko iznajmljivati nekretnine, savjetuje da u Hrvatskoj otvore tvrtku, jer tako mogu uštedjeti na porezu. Jedino na što članak upozorava ulagače jest da dobro otvore oči pri kupnji i provjere vlasničke odnose te valjanost građevinske dozvole.