Novo ruho kulturne baštine - održivo, društveno odgovorno i isplativo
Na prvi spomen kulturne baštine, kupci, ulagači, agenti i vlasnici, doslovno svi “hvataju se za glavu”. Razmišljaju o problemima s nadogradnjom, obnovom i svim ostalim mogućim radovima koji ovise o suglasnosti stručnjaka iz nadležnog konzervatorskog odjela. Treba li odustati od kupnje nekretnine ako se radi o kulturnoj baštini? Kratak odgovor je - NE. Kulturna baština kao nekretnina predstavlja jedinstvenu vrijednost i veliki potencijal koji se realizira nedugo nakon što se ispune konzervatorski zahtjevi.
Očuvanje kulturne baštine i tržište nekretnina
Uzmimo za ovu temu primjer Dubrovnika. Zašto je Dubrovnik poželjna turistička destinacija? Sigurno, u neku ruku, prirodna ljepota - plaže, more, bogata flora, svaki put oduševe posjetitelje. Ipak, moglo bi se argumentirati kako su te prirodne ljepote tek dodatna vrijednost za grad Dubrovnik. Ono što se promovira u svim marketinškim turističkim brošurama, nisu prirodne ljepote, već jedna od najbolje očuvanih srednjovjekovnih jezgri. Savršeno prezervirana kulturna baština, stara gradska jezgra, privlači u Dubrovnik preko milijun posjetitelja. Kada govorimo o Biseru Jadrana, ne govorimo o Lapadu, Gružu ili Mokošici, već o dubrovačkoj povijesnoj jezgri.
Osim popularnosti, što vrhunski očuvana kulturna baština znači za cijene nekretnina?
Cijena kvadrata unutar stare gradske jezgre je znatno veća od one u ostalim dijelovima Dubrovnika. Potražnja za najmom tih prostora je u stalnom porastu, a strani investitori preferiraju ulagati u nekretnine koje iznajmljuju po visoko profitabilnim cijenama tijekom turističke sezone. Vrhunski očuvana kulturna baština pokazuje se kao faktor koji privlači strane investitore te obećaje povrat uloženog kapitala, nerijetko u kraćem razdoblju nego kada se radi o drukčijoj vrsti nekretnine.
Istraživanja i primjeri ulaganja u kulturnu baštinu
Nacionalni centar za upravljanje kulturnom baštinom u Mađarskoj Gyula Forster proveo je istraživanje o učincima povijesnih područja i kulturne baštine na cijene nekretnina u Debrecenu, Győru, Miskolcu, Pécsu i Szegedu. Istraživanjem se dokazalo kako je prodajna cijena građevina koje su zaštićene kao kulturna baština 20 posto veća od cijene onih koje ne pripadaju u tu kategoriju. Također, cijene smještaja za iznajmljivanje u prosjeku su oko 15 posto veće u tim nekretninama. Obnova takvih građevina predstavlja i korak prema ekološkoj održivosti, budući kako su emisije plinova i količina utrošenog materijala znatno manji nego kod velikih projekata novogradnje.
Premda je početno ulaganje veće i dugotrajnije (obnova, dozvole, komunikacija s nadležnim državnim institucijama), profil kupaca i najmoprimaca takvih nekretnina te sveukupni prihodi koji se ostvaruju obećaju veliki povrat uloženog kapitala, ali i razvoj pozitivnog odnosa s lokalnom zajednicom.
Međutim, kada govorimo o potencijalu kulturne baštine, ne govorimo samo o prodajnoj vrijednosti.
Na Europskom tjednu regija i gradova u Bruxellesu održao se seminar pod naslovom Kulturna baština: Je li vrijedna ulaganja?. Europska komisija, u suradnji s predstavnicima Norveške, prikazala je nevjerojatan uspjeh ulaganja u kulturnu baštinu te pokušala podići svjesnost o potencijalu takvih građevina u kontekstu održivog razvoja. Kao jedan od primjera, predstavljena je studija Britanske organizacije za povijesnu Englesku. U Velikoj Britaniji, samo u 2014., zarada od kulturne baštine dosegla je 11.9 milijardi funti te je, iste godine, 278 tisuća ljudi radilo u različitim oblicima kulturne industrije.
Iz ovih istraživanja može se zaključiti kako kulturna baština ima pozitivni učinak na tržište nekretnina. Potrebno je razviti kvalitetnu komunikaciju s nadležnim institucijama, te shvatiti kako i državna tijela žele obnavljati, razvijati i ulagati u kulturnu baštinu. Europska komisija je iskazala veliki interes za tu temu, što znači kako su mogući i dodatni izvori bespovratnog financiranja takvih projekata. Uz to, ulaganje u kulturno dobro radi prodaje ili iznajmljivanja, ima dodatnu vrijednost u odnosu na druga ulaganja jer podrazumijeva i valorizaciju pomno očuvanoga djelića povijesti.
Kako saznati je li nekretnina kulturna baština?
Dubrovačka okolica obiluje zaštićenim kulturnim dobrima. Među srednjovjekovnim vilama i ljetnikovcima, vrlo je lako pronaći primjer kulturne baštine. Postoji nekoliko načina kako doći do točne informacije. Prvo, provjerite postoji li zabilješka u zemljišnim knjigama. Nažalost, ponekad ta informacija jednostavno neće biti uvedena pa se mogu provjeriti tri liste Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske koje se mogu naći na stranicama Ministarstva kulture. Ako ne želite tražiti i imate dovoljno vremena, jednostavno se obratite nadležnom lokalnom konzervatorskom odjelu ili direktno Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.
Zaključak - Dubrovnik kao vrhunska prilika za ulaganje u kulturnu baštinu
Prethodno navedena istraživanja dokazuju kako kulturna baština ima pozitivan utjecaj na tržište nekretnina. Posljednjih godina povećava se i svjesnost o potencijalu očuvanih kulturnih dobara, te se država i europske institucije uključuju u sufinanciranje takvih projekata. Zbog očuvanja već postojećih građevina, smanjuju se emisije štetnih plinova i količina štetnog građevinskog otpada. Primjerci kulturne baštine dokazano privlače strani kapital, bilo kroz turizam ili kroz investiticije. Indirektna, dodatna prednost očuvanja kulturne baštine ujedno je i razvoj pozitivnog odnosa s lokalnom zajednicom i državnim institucijama.
Uzimajući u obzir sve navedene prednosti te prirodnu ljepotu i povijesno bogatstvo Dubrovnika i okolice, ovo područje dokazuje se kao izvrsna prilika za sve tipove ulagača.
U ponudi Libertas inženjeringa neke su od najbolje očuvanih građevina koje predstavljaju zaštićena kulturna dobra. Kontaktirajte nas i naš prodajni agent će Vas provesti kroz odabir Vašeg osobnog komadića povijesti!
Na prvi spomen kulturne baštine, kupci, ulagači, agenti i vlasnici, doslovno svi “hvataju se za glavu”. Razmišljaju o problemima s nadogradnjom, obnovom i svim ostalim mogućim radovima koji ovise o suglasnosti stručnjaka iz nadležnog konzervatorskog odjela. Treba li odustati od kupnje nekretnine ako se radi o kulturnoj baštini? Kratak odgovor je - NE. Kulturna baština kao nekretnina predstavlja jedinstvenu vrijednost i veliki potencijal koji se realizira nedugo nakon što se ispune konzervatorski zahtjevi.
Očuvanje kulturne baštine i tržište nekretnina
Uzmimo za ovu temu primjer Dubrovnika. Zašto je Dubrovnik poželjna turistička destinacija? Sigurno, u neku ruku, prirodna ljepota - plaže, more, bogata flora, svaki put oduševe posjetitelje. Ipak, moglo bi se argumentirati kako su te prirodne ljepote tek dodatna vrijednost za grad Dubrovnik. Ono što se promovira u svim marketinškim turističkim brošurama, nisu prirodne ljepote, već jedna od najbolje očuvanih srednjovjekovnih jezgri. Savršeno prezervirana kulturna baština, stara gradska jezgra, privlači u Dubrovnik preko milijun posjetitelja. Kada govorimo o Biseru Jadrana, ne govorimo o Lapadu, Gružu ili Mokošici, već o dubrovačkoj povijesnoj jezgri.
Osim popularnosti, što vrhunski očuvana kulturna baština znači za cijene nekretnina?
Cijena kvadrata unutar stare gradske jezgre je znatno veća od one u ostalim dijelovima Dubrovnika. Potražnja za najmom tih prostora je u stalnom porastu, a strani investitori preferiraju ulagati u nekretnine koje iznajmljuju po visoko profitabilnim cijenama tijekom turističke sezone. Vrhunski očuvana kulturna baština pokazuje se kao faktor koji privlači strane investitore te obećaje povrat uloženog kapitala, nerijetko u kraćem razdoblju nego kada se radi o drukčijoj vrsti nekretnine.
Istraživanja i primjeri ulaganja u kulturnu baštinu
Nacionalni centar za upravljanje kulturnom baštinom u Mađarskoj Gyula Forster proveo je istraživanje o učincima povijesnih područja i kulturne baštine na cijene nekretnina u Debrecenu, Győru, Miskolcu, Pécsu i Szegedu. Istraživanjem se dokazalo kako je prodajna cijena građevina koje su zaštićene kao kulturna baština 20 posto veća od cijene onih koje ne pripadaju u tu kategoriju. Također, cijene smještaja za iznajmljivanje u prosjeku su oko 15 posto veće u tim nekretninama. Obnova takvih građevina predstavlja i korak prema ekološkoj održivosti, budući kako su emisije plinova i količina utrošenog materijala znatno manji nego kod velikih projekata novogradnje.
Premda je početno ulaganje veće i dugotrajnije (obnova, dozvole, komunikacija s nadležnim državnim institucijama), profil kupaca i najmoprimaca takvih nekretnina te sveukupni prihodi koji se ostvaruju obećaju veliki povrat uloženog kapitala, ali i razvoj pozitivnog odnosa s lokalnom zajednicom.
Međutim, kada govorimo o potencijalu kulturne baštine, ne govorimo samo o prodajnoj vrijednosti.
Na Europskom tjednu regija i gradova u Bruxellesu održao se seminar pod naslovom Kulturna baština: Je li vrijedna ulaganja?. Europska komisija, u suradnji s predstavnicima Norveške, prikazala je nevjerojatan uspjeh ulaganja u kulturnu baštinu te pokušala podići svjesnost o potencijalu takvih građevina u kontekstu održivog razvoja. Kao jedan od primjera, predstavljena je studija Britanske organizacije za povijesnu Englesku. U Velikoj Britaniji, samo u 2014., zarada od kulturne baštine dosegla je 11.9 milijardi funti te je, iste godine, 278 tisuća ljudi radilo u različitim oblicima kulturne industrije.
Iz ovih istraživanja može se zaključiti kako kulturna baština ima pozitivni učinak na tržište nekretnina. Potrebno je razviti kvalitetnu komunikaciju s nadležnim institucijama, te shvatiti kako i državna tijela žele obnavljati, razvijati i ulagati u kulturnu baštinu. Europska komisija je iskazala veliki interes za tu temu, što znači kako su mogući i dodatni izvori bespovratnog financiranja takvih projekata. Uz to, ulaganje u kulturno dobro radi prodaje ili iznajmljivanja, ima dodatnu vrijednost u odnosu na druga ulaganja jer podrazumijeva i valorizaciju pomno očuvanoga djelića povijesti.
Kako saznati je li nekretnina kulturna baština?
Dubrovačka okolica obiluje zaštićenim kulturnim dobrima. Među srednjovjekovnim vilama i ljetnikovcima, vrlo je lako pronaći primjer kulturne baštine. Postoji nekoliko načina kako doći do točne informacije. Prvo, provjerite postoji li zabilješka u zemljišnim knjigama. Nažalost, ponekad ta informacija jednostavno neće biti uvedena pa se mogu provjeriti tri liste Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske koje se mogu naći na stranicama Ministarstva kulture. Ako ne želite tražiti i imate dovoljno vremena, jednostavno se obratite nadležnom lokalnom konzervatorskom odjelu ili direktno Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.
Zaključak - Dubrovnik kao vrhunska prilika za ulaganje u kulturnu baštinu
Prethodno navedena istraživanja dokazuju kako kulturna baština ima pozitivan utjecaj na tržište nekretnina. Posljednjih godina povećava se i svjesnost o potencijalu očuvanih kulturnih dobara, te se država i europske institucije uključuju u sufinanciranje takvih projekata. Zbog očuvanja već postojećih građevina, smanjuju se emisije štetnih plinova i količina štetnog građevinskog otpada. Primjerci kulturne baštine dokazano privlače strani kapital, bilo kroz turizam ili kroz investiticije. Indirektna, dodatna prednost očuvanja kulturne baštine ujedno je i razvoj pozitivnog odnosa s lokalnom zajednicom i državnim institucijama.
Uzimajući u obzir sve navedene prednosti te prirodnu ljepotu i povijesno bogatstvo Dubrovnika i okolice, ovo područje dokazuje se kao izvrsna prilika za sve tipove ulagača.
U ponudi Libertas inženjeringa neke su od najbolje očuvanih građevina koje predstavljaju zaštićena kulturna dobra. Kontaktirajte nas i naš prodajni agent će Vas provesti kroz odabir Vašeg osobnog komadića povijesti!
Copyright © 2024. Libertas homes, Sva prava pridržana
Ova web stranica koristi kolačiće i slične tehnologije kako bi vam pružila najbolje korisničko iskustvo, uključujući personalizaciju oglašavanja i sadržaja. Postavke kolačića možete podesiti u svojem web pregledniku. Klikom na 'Prihvaćam', pristajete na korištenje kolačića.